BIBLIOGRAFIJA
Knjige
Kotorske aure
Zbirka pjesama ~ Sarajevo,Svjetlost,1983.
Appassionata
Dobro je biti sam.
Ljubiti tajnu nutarnjeg svjetla.
Ja imam svoju staru pjesmu,
ona je sada mirna vjera.
Ljubav je gdje plave se
I niču prozori bistri kao voda.
Žive ruke rone u kosu,
bole,
rastu...
Dobro je biti sam.
Na vrelom čelu imati vrele snove,
dugo u noć gubiti ime.
Nevêra II
Veselo je biti mornar.
Taj pozna kad žari se more,
tone brod,tone oko,sve isto je.
Na dnu, sred gorde pustoši,
zlokoban obitava svijet.
Crna jezgra samoće koja omamljuje.
Odano, nedosanjano vrelo.
Luda je mornar. Kratak njegov zaborav.
S trulog pramca on zaziva bonacu
drugom kraju zavještanu.
Dvorana izgubljenih koraka
Zbirka pjesama ~ Beograd, Nova poetika,2013.
Sam
Prošlo je.
Sad nas ništa ne spaja s onim sto osjećamo.
Ako je znak starenja, ne opravdava.
Da volimo, bolje sami.
Dobro je biti, usred zime, u kaputu, sam.
Mrtve presdresti.
Kako prorice Pont du Carroussel: Bices sam, sam, sam...
Ogledaj se, voli bistre izloge galerija
koje mame da se njezno povijemo u slatku ceznju.
Nalik dobro skrojenom odijelu,
sijevnuo je život koji ne trpi: zgužvano, nepopravljivo, dovršeno.
Potpuno je zaumno tako voljeti.
Ne potvrđuje se, ne nastavlja u vremenu. Propašće.
Zrelost, kazna
Do groblja Pere Lachaise mogla je pasti odluka.
S torbicom,bez isprave o sebi.
To bi preokrenulo život, s dva-tri razumljiva udarca usput.
Slucaj vodi do Grada mrtvih ljubavnike u nesporazumu.
On vidi unaprijed, ja vidim sada: sada cu iskociti,sada cu se osloboditi!
Sve možeš reci, neceš stvoriti.
Nikada više iz Pariza, nazad, u Prvi grad, u stare gradove koji istjeruju.
Mrzim te slike glumljene moci,sa znacima izdaje u drhtavom koljenu.
To se ne povlaci ženstveno, to hoce da kazni.
Prvo ce da kazni, pa da osudi i kada opravda - krenuce da crkne u velikoj šumi.
Tamo ce viknuti: Necu ovu zrelost, s tvojom ranom!
Mali trg, dragulji
Otud smo se vratili pogruženi,s mišlju da predahnemo
u skupoj prolaznosti.
Primio nas je trg Vendôme, kao starog znanca i novog ludaka,
dok smo pleli zavjeru, sjecajuci se bogatih uvreda.
Nikad toliko neprijatelja iza izloga,u vjecnim baštama,
u apaticnom mirovanju.
Sve si razdavao prerano.
Pricaj zato o zrelosti kraja dana.
Da cujem prvi put,da vidim prvi put,
kako mogu bilo gdje skoncati.
Rue Berzelius, II
Tada nisam imala koga zvati.Nisam dozvala ime kome bih pisala.
Sve me je otkinulo od izmišljenog doma.
U tri dana,u Parisu,zrenje: muklo,tiho.
Lako,bice se predaje.
(Ja sam pun izlaza kroz mutne prolaze; na svjetlo ceš sama, sve grabeći
za ruku, usput, prave krivce! Izmolićeš, daću ti, pustiti niz vodu.
Imaceš sutra, čekaćeš dugo).
S riječima
Te smo riječi potrošili otkako ne živimo.
Ostalo je slučajni pogled roditelja.
Ne mari, stedro podsjeća.
Sve rjeđe, sve dalje, sve sve manje,
neumoljivi očevi razboljevaju.
Oni su daleko, blizu, bježe.
Sama žena osvaja: Prostor čiste pomame.
Svi se udvajaju, pa sve manje daju
Lavirint Kotor
Studija iz kulturnog turizma ~ autorsko izdanje, Kotor,2014.
Iz recenzije studije Lavirint Kotor, prof.dr Sima Elakovica
...Već u samom uvodu, autorica rada temu situira u širi mediteranski civilizacijsko - kulturni kontekst, pozivajući se izravno na Brodelova istraživanja tzv. istorijskih procesa dugoga trajanja. Pritom umjesno navodi kako sam Brodel, doduše usputno, spominje Kotor i to upravo u svojim istraživanjima procvata urbanog razvoja Mediterana polovinom XVI vijeka. Svakako da će ovaj polazni koncept faktički obavezati kandidatkinju, da u ovom radu, više implicitno, nego eksplicitno, uspješno koristi i metodski hermeneutičko – istorijski pristup koji u svojim istraživanjima sam Brodel štedro primjenjuje.
Najuspjeliji i najpodsticajniji je bez ikakve sumnje onaj dio rada (III poglavlje) u čijem se fokusu najdirektnije tretira osnovni istraživački zadatak prepoznavnja i artikulacije originalnih urbanogenih resursa Kotora kao latentnih autentičnih atrakcija, koje - upravo u ovom poglavlju dovedene do principijelne pojmovne jasnoće - mogu, kao autohtoni kulturni elementi, biti inkorporirane u ukupni turistički proizvod Kotora, i na taj način valoriziovane u turističkoj ekonomiji grada. U ovom poglavlju, autorica spomenute atrakcije izričito navodi. Njeni nalazi su doista veoma upotrebljivi za, recimo, bilo standardne bilo specijalne vodičke ture, ili, pak, za vješto osmišljene animatorske i manifestacione programe.
Primjerice, tu imamo, u vidu upućivanje na scensku arhitekturu, tj. tzv. sceničnost grada, koja zaista, u duhu najprije tzv. teatarske metafore temporalnosti zbivanja (u dramaturgiji Stanislavskog, recimo) priređuje mogućnost neponovljivog razrješavajućeg doživljaja (svojevrsnog paradoksa stapanja dijahronijskog i "sinhronijskog" sadržaja). On nastaje kao rezultanta osmotičkog preplitanja "prošlih" i "sadašnjih" vremena, odnosno stapanja memorije grada kao istorijskog realitasa sa savremenim zbivanjima u svakodnevici (turista i domaćina) - kao actuelitasa.
Dalje, neponovljivosti kulturalnih atrakcija, te spomenutom jedinstvenom doživljaju temporalnih prožimanja, svakako doprinose inventivno uočeni momenti "lavirintne" tajnovitosti, kao i estetske osobenosti nepravilne umreženosti, što sve za posljedicu ima osebujnu "rešetku" i vizure gradskih trgova.
Na kraju, rad u cjelini predstavlja vrijedan i značajan naučni prilog u pravcu unapređenja ukupne turističke ponude Kotora. Autorica je, temom determinisani sadržaj, suvereno, inventivno i znalački obradila, te u zaključku naznačila instruktivne i upotrebljive prijedloge i sugestije za konkretno unapređivanje operativne poslovne prakse u pravcu obuhvatnije socio- kulturne analize.
Prof.dr Simo Elaković, Beograd
Statuta et leges civitatis Cathari / Statut grada Kotora, Kotor 2010, reprint stampanog izdanja Venezia 1616. god.
U istorijskom arhivu u Kotoru, u zbirci štampanog materijala čuva se izuzetno dragocjena knjiga koja nosi naslov “Statut i zakoni grada Kotora” ili u originalu “Statuta et leges civitatis Cathari”. Uporedo sa municipijalnim razvojem srednjovjekovnog Kotora, razvijale su se i sve one institucije koje su bile neophodne da se različiti odnosi u životu grada pravno normiraju. Kako su sve odluke kotorskih vijeća postajale zakon i kako su vremenom bivale sve brojnije, radi njihovog lakšeg korišćenja, morala je da uslijedi i njihova kodifikacija.
Zbirka kotorskih zakona sačuvana je u tri rukopisa i u deset štampanih izdanja iz 1616. godine, od kojih se jedno nalazi u Istorijskom arhivu u Kotoru. Što se rukopisa tiče, jedan se nalazi u Biblioteci sv. Marka u Veneciji, drugi u biblioteci porodice Kapor na Korčuli, dok se treći nalazi u Bogišićevoj biblioteci u Cavtatu. Bitnijih razlika između rukopisa i štampanih izdanja nema, osim što je kod štampanih jezik dotjeraniji, a interpunkcija pravilnija. Svi su pisani na latinskom jeziku.
Kotorski statut ima četiri dijela sa posebnim naslovima. Prvi dio, koji nosi opšti naslov “Statut i zakoni grada Kotora”, sadrži 44 poglavlja, od kojih poslednje nije zakon već italijanski prevod falsifikovane povelje cara Dušana. Ovaj prvi dio završava se ovjerom kotorskog rektora i providura Mihaila Ema i nosi datum 24. avgust 1491. godine. Najstarije poglavlje prvog dijela potiče iz 1301. a najmlađe iz 1425. godine.
Drugi deo Statuta sadrži odluke Kotorskih vijeća sa zakonskom snagom koje su donešene u vrIJeme kada je Kotor bio pod vlašću bosanskog kralja Tvrtka I, odnosno od 1383. do 1420. godine. U trećem dijelu Statuta nalaze se dokumenta o predaji grada Kotora Veneciji, dok se u četvrtom nalaze zakoni doneseni pod mletačkom vladavinom, odnosno posle 1420. godine. Prva odluka iz četvrtog dijela datirana je1421. godine ,iza koje slijedi niz različitih odluka donošenih u relativno kratkim vremenskim razmacima, među kojima je poslednja donijeta 1444. godine.
Aleksandra Milic je prevodilac odabranih poglavlja Statuta s medijevalnog latinskog jezika.
Poezija u književnoj periodici
Natrag ka sjeveru – Balada / Izbor iz mlade bosansko-herecegovačke poezije, Odjek, Sarajevo, juli 1984. br.323
Misera – Ovdje, Titograd, 1985, br.193
Ljetno vrijeme – Knjizevna reč, Beograd, 1986, XV/281,23
Tri pisma – Letopis Matice srpske, Novi Sad, 1995, knj.456, sv.4,457-458
Žene bez fotografija – Letopis Matice srpske, Novi Sad 1996, knj.458, sv.4 str.478-481.
Boje dana – Letopis Matice srpske, Novi Sad, 1997, knj.460, sv.3,266-270
Portret, tajna – Stvaranje, Podgorica, 1997, sv.11-12, 1309-1310.
Sam – Stvaranje, Podgorica, 1999, sv.9-12
U srcu grada – Letopis Matice srpske, Novi Sad 2000, knj.466,sv.12,str 948
Šetnja; Boje dana; Ostanak – Stvaranje, Podgorica, 2000, sv.10-12
Poezija u antologijama
Iz Kotorskih aura: Nevera II; St.Giovanni u ljeto / U knjizi: Vladimir Brguljan, Nemirni zaliv / Izbor iz jugoslovenske poezije o Boki Kotorskoj; G.Milanovac, 1991,str.200.
Šetnja; Boje dana; Ostanak / U knjizi: Milica Kralj, Sveti grijeh / Savremeno pjesništvo žena u Crnoj Gori, Podgorica, 2000.
Esejistika; Prikazi
Jedno od mogućih čitanja Efemerisa Dejana Medakovica – Letopis Matice srpske, Novi Sad, 1995, knj.455, sv.1,181-183.
Vjerna slika bića / Poetika Trga – Pobjeda,Podgorica 1998. (1.VIII), 11721.
Zločin Olge Arbeljine, novi roman Andreja Makina / Tajna ruske knjeginje – Pobjeda, Podgorica, 1998. (29.XI-1.XII0, 11840.
Ljubavno pismo (roman), Gara Jovanovića – Glas Crnogorca, Podgorica, 1999.(25.XI).
.Radovi na osnovu arhivske građe:
Djelatnost Narodnog pozorista i Gradskog simfonijskog orkestra u Kotoru u posleratnom periodu.- Godisnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 1987-1988, XXXV-XXXVI, 143-157.
Pjesan Georgija Nikolajevića- Arhivski zapisi, Cetinje, 1990, br.3,62-64
Narodno pozorište Kotor / Opravdana očekivanja - Boka,Kotor, 1995, br.451, str.12
Narodno pozorište Kotor / Premijera mjesečno - Boka,Kotor, 1995, 452-453, str10
Narodno pozorište i Gradski simfonijski orkestar u Kotoru / Likvidacija - Boka, Kotor, 1995, br.454, str.12
Narodno pozorište i Gradski simfonijski orkestar u Kotoru / Prepusteni sami sebi - Boka, Kotor, 1995, br.455, str.8
Biblioteka obitelji Visković u Muzeju grada Perasta - Godisnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, Kotor 1987-1988, XXXIX-XL, 203-210
Temelji generala Marmona - Pobjeda, Podgorica, 1994 (2.VII), 10260
O Ličnom fondu dr Sava Plamenca u građi Istorijskog arhiva Kotor - Arhivski Zapisi, Cetinje, 1994, br.1, 88-90
Pisma patrijarha Gavrila Dožica (Iz dokumenata Kotorskog arhiva) - Boka, Kotor, 1996, br.523
Jedan dokument iz 1808. pisan rukom Njegoševog ucitelja Josifa Tropovica - Arhivski zapisi, Cetinje, 1-2, 115-116
Jedan dokument iz 1885. vezan za prenos posmrtnih ostataka Stefana Mitrova Ljubiše (Iz dokumenata Kotroskog arhiva) - Boka, Kotor, 1997, br.520-521
Iz istorijata najstarijih spisa Kotorskog arhiva / Nema kompletnog fonda - Boka, Kotor, 1997, br.523
Iz istorijata najstarijih spisa Kotorskog arhiva / Regesta za sudsko-notarske spise.- Boka, Kotor, 1998, br. 532
Jedna molba kotorskih građana opstinskim vlastima 1884.godine / Zanimljivosti iz starih dokumenata - Boka, Kotor, 1998, br.533-534
Kotoranin Predrag V.Kovačević - Danica za godinu 1999, Vukova zadužbina, Beograd, 1998, sv.226-231
Prva velika izložba u kotorskoj palati Grgurina iz 1934. godine - Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, Kotor, 1995-1998, XLIII-XLVI, str.323-337
Kako je tekao proces uklanjanja katoličkih oltara iz pravoslavnih crkava u Boki u 19.vijeku.- Boka, Herceg Novi, 1999, br.21, str.323-334
Statut grada Kotora iz 1616 godine / u pripremi za stampu,kriticko izdanje srednjovjekovnog Statuta Kotora. A.Milic je prevodilac s medijevalnog latinskog, poglavlja: I-XXIII, CLXX-CCXXXIV, CCCCXXXVII-CCCCXL. (XIV-XV vijek)
Bio-bibliografije arhivskih radnika Istorijskog arhiva Kotor, 50 godina Istorijskog arhiva Kotor (1949-1999); bio-bibliografije arhivskih sluzbenika sa pregledom arhivskih fondova i zbirki; jedan od autora i član redakcije A.Milić, Kotor, 1999.
Zbirka pisama crnogorskih vladika u građi Kotorskog arhiva.- Arhivski zapisi, Cetinje, 1999, br.1-2
Prof. dr Jelisaveta Subotić - Boka, Herceg Novi, 1999, br.21, str.429-430
Ćirilska dokumenta u fondu Okruzni sud Kotor (1790-1944) / Jedan diobeni ugovor iz 1815. godine.- Arhivski zapisi, Cetinje, 2002(2004), br.1-2, str.171-174
Jedan neuspjeli pokušaj saradnje kompozitora Iva Tijardovića s Kotorskim pozorištem - Arhivski zapisi, Cetinje, 2009, sv.1-2
Statuta e Civitatis Cathari/Statut grada Kotora,fototipsko izdanje originala iz 1616. godine, knjige I i II, Drzavni arhiv Crne Gore, Cetinje
Kulturni turizam i Kotorski arhiv kao vazan dio kulturnog identiteta grada - Arhivski zapisi, br.2, Cetinje, 2010.
Impresije neobicnog urbaniteta grada Kotora – Slovo,br.38-39, Niksic,2012.
Polozaj arhiva u pogledu postojecih i novih modela ucesca u kulturi i kulturnom turizmu grada Kotora - Crnogorska akademija nauka, sa Okruglog stola, u Podgorici 2010. - CANU, Naucni skupovi, knjiga 136, Odjeljenje humanistickih nauka, knj.6-Podgorica, 2015.
Profana i sakralna arhitektura Kotora / Dva nevalorizovana primjera; Arhivski zapisi br.1, Cetinje 2015.
Kratak istorijat pozorišne tradicije grada Kotora - 2018. god. - Detaljnije na sajtu državnog arhiva Crne Gore
50 godina Istorijskog arhiva Kotor (1949-1999); Bio-bibliografije arhivskih službenika sa pregledom arhivskih fondova i zbirki; Kotor, 1999. (Aleksandra Milić str.171-175)
Magistarski rad na temu: Neiskorišćeni urbanogeni resursi Kotora u funkciji razvoja kulturnog turizma. Rad odbranjen juna 2010, na FTH-Kotor; mentor prof. dr Simo Elaković, Beograd